in

DUNA HUBENTUT ESPASIO RIBA E TRAYEKTO DI EMANSIPASHON E REALIDAT DESPUES DI DIA DI BONEIRU

Kralendijk,- Ku hopi atenshon i dedikashon mi a sigui e selebrashon di Dia di Boneiru. E spichnan, e kansionan a hala mi atenshon pa e mensahenan profundo ku nan a vibra.

Palabranan manera un pueblo resilente, un pueblo luchadó, identidat komo lenguage di e alma di pueblo.

Tur a rebibá den mi nos historia komo pueblonan ku despues ku a eliminá e poblashon indígeno mester a pasa aden te ku awe den 2026. Un historia, marká netamente pa un pueblo resilente, luchadó ku a forma su identidat kual ta e alma di kada un di nos, pero tambe komo komunidat.

Di un pueblo ku nan a kita su derecho fundamental di ta liber, pero un pueblo ku ainda no ta igual te awe. Dos pilar indispensabel di kualier pueblo riba su kaminda pa emansipashon total, tantu físikamente komo mentalmente.

E forma ku e alma aki a resoná awe mainta a dunami speransa, pero mas ku tur kos konfiansa ku si duna e generashon nobo espasio, pero ku guia adekuá nan lo lanta para un dia pa reklamá i eksigí e trato komo ser humano total, esta ku derecho di ta HENDE LIBER I HENDE IGUAL.

Ta nos so komo pueblo por eksigí esei, no pasobra nos ke ta den guera ku ningun hende, ni ku nos kier pleita ku ningun hende, pero simplementen pasobra ta NOS DERECHO e ta. Nos lo kometé un krimen si nos para e proseso aki i hiba e pueblo atrobe bou di protekshon di otronan.

Historia a prueba nos ku esun(nan) ku kita e derecho nunka lo debolbé esaki gratuitamente i di propio boluntat. Ta nos i ta nos so ku lucha por gana nos derechonan bèk. Boneiru ta riba un momento di transishon profundo.

Nos ta den un situashon úniko di eksihí tur nos derecho di ta IGUAL i tratá igual. Igualdat i trato igual no ta un luho ni un fabor mas, e ta un nesesidat konstitushonal, legal hurídiko pa kibra e barera di deskriminashon i desigualdat.

Mi kier hasi un yamada riba e lidernan ku a organisá e evento di Dia di Boneiru ku asina tantu profundidat i tur e hóbennan ku a partisipá pa no hala atras i bai sinta i lèn, sino motivá i aktivá boso mes, enkurashá otro pa den UNION i solidaridat boso sigui konstruí riba e fundeshi ku despues di 1 di yüli 1863 nos ansestronan a pone. Nos ku ta e grandinan ta habrí pa duna boso tur sosten.

No tira eksperensha i  konosementu afó sino konopá i krea boso mes futuro, pero semper honrando e prinsipionan di resilensia, lucha, kurashi i karga propio responsabildat. Sa un kos esenshal. Libertat, Igualdat, no ta regalo di ningun pais na nos.

E ta e derecho ku Kreadó a krea nos kuné. E no tin preis, e ta di nos, pues nos no tin nada di kumpra bèk of pidi for di ningun hende o pais.

Loke si ta nos deber ta di proteh’é, defend’é, lucha p’e i resistí kualkier intento pa kit’é òf debilit’é. Nos no por laga pa otro protehá, defendé e derechonan aki pa nos.

Nos identidat, e lenguage di nos ALMA komo pueblo ta nos eskudo, e bandera nos símbolo di UNION i nos himno ku ta esun ku ta deskribí tres pilá ku ta karga nos identidat moral spiritual Amor pa nos isla, humildat i satisfakshon  komo aktitut di bida i konfiansa den Kreadó komo fuente di union i dignidat.

No tin ningun forsa na mundo ku por defendé o protehé esakinan ku no ta NOS mes. Ta p’esei  ounke chikitu ku su defekto nos ta stim’é ariba tur kos.

FUENTE: NORWIN WILLEM

Written by Redakshon

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

GIPHY App Key not set. Please check settings

AWE NOS TA KUMINSÁ NA DESEÁ DESKANSO I PAS NA RESTUNAN DI KOMPAÑERO GEORGE HERNANDEZ, PRESIDENTE DI ABVO KÒRSOU I ABVO BONEIRU KU A FAYESÉ REPENTINAMENTE