Kralendijk,- Ayera den un forma respetuoso i seremonial a keda hibá na su último lugá di sosiego. Ta na su lugá pa mi ripití aki e palabranan di hopi signifikashon ku AFBW i USIBO a komuniká na e klase trahadó. Kada un palu sindikalista ku kai den pleno funshon mester ta un señal pa e klase trahadó realisá kon tin hende ta dediká nan bida pa otro i ta sali na defensa kargando tur e riesgonan i tambe soportando tur e krítikanan, pero tòg no ta entregá i ta keda firme den nan mishon.
Entre tantu for di siman pasá e sindikatonan mas grandi di Hulanda, esta FNV i CNV a kuminsá ku akshonnan sindikal den diferente sektor. Esaki pa motibu ku gabinete Jette kier bin ku medidanan fuerte ku ta afektá e seguridat sosial di e trahadó i su famia. Ounke e loke e sindikatonan na Ulanda ta lucha kontra di dje, no ta mesora aplikabel aki na Boneiru, sindikalismo na Boneiru no por drumi warda e puntonan aki kue nos di sorpresa. Nos mester kuminsá prepará nos klase trahadó pa loke ta warda nos. P”esei nos ta kompartí ku boso awe loke FNV i CNV ta informá nan miembronan i ku a pone ku tin un solidaridat i union grandi ku a yega te na e akshonnan sindikal den henter Ulanda. FNV i CNV ta den akshon sindikal pasobra gobièrnu Ulandes kier kòrta den seguridat sosial. Esaki lo afektá tur hende ku ta traha. Seguridat sosial no ta un luho, p’esei e klase trahadó mester ta alerta i lanta para pa un protekshon na drechi, un penshun hustu i rèspèt pa trahadó.
Na Boneiru, e klase trahadó i komunidat en general ta puntra su mes. Kuantu mas? Ki ora ta sufisiente. Nos a lucha na 2022 i 2023 pa un mihó entrada pa e gruponan mas vulnerabel den nos komunidat. Nos a lanta para huntu i hasta subi kaya i nos a logra. Awor pa motibu di instabilidat polítiko for di 2023 te ku awe 7 di sèptèmber 2026 ku sindikalismo a bin ta supliká gobernashon lokal pa asumí su responsabilidat pa mantené gastunan di bida abou, nos mester mira ku todo lo kontrali ta tumando lugá. Koriente ta subi, kuminda ta bira mas karu. Hür di kas si bo logra haña mes ta inpagabel. Den un palabra tur kos ta subi pero salario no ta krese. Pues pobresa ta bolbe hasi su entrada, awor no solamente bou di e gruponan vulnerabel, pero den henter e komunidat. E peso di bida a bira insoportabel. Hendenan mester bolbe akudí na dos of tres trabou pa logra paga tur nan obligashonnan fin di luna. E problemátika di krea debe ta bolbe lanta kabes E empresario chikí tin ku hasi kalkulashontur dia pa mira ku e por mantené su negoshi habrí. Negoshinan ta kuminsá pensa ku si nan por sigui mantené e kantidat di trahadó na trabou.Ya e pregunta a bira, kon nos ta sobrebibí riba Boneiru. Na papiamentu tin un dicho ku ta bisa: Makaku ta hunga ku su yu te ora e saka su wowo”. Kiko lo pasa si sindikalismo bolbe lanta para i bisa TA BASTA i henter komunidat sostené nan. Òf e biaha aki komunidat mes lanta para i sindikalismo sostené nan. Pasobra si nos por hasi un apelashon riba henter komunidat pa usa ménos koriente, dikon henter e komunidat no por bin huntu i eksigí un solushon. No pasobra nos kier pleita ku ningún hende, ni ku nos kier kaba ku polítikonan i miembronan den Konseho Insular, pero simplemente pasobra nos ke pa skucha nos i yega na solushonnan pagabel. Nos mester laga mira i sa kon grandi e problema ta. Keda ketu i guli i akseptá no ta un opshon. Nos mester por lanta para papia ku UN bos, esta komo Boneiru. Nos no ta baka ku bo por sigui hala lechi for di nos. Kòrda riba e ekspreshon un hòmber avisá ta konta pa dos.
FUENTE: NORWIN NÒCHI WILLEM, KONSEHERO USIBO



GIPHY App Key not set. Please check settings