in

DERECHONAN FUNDAMENTAL NO TA UN LEMA POLÍTIKO SINO UN REALIDAT KU NOS MESTER LUCHA P’E I DEFENDÉ NOS MES.

Kralendijk,- Derechonan humano manera, libertat, igualdat, fraternidat, dignidat humano, rèspèt i rekonosementu pa identidat di un pueblo, rèspèt i rekonosementu pa kultura i idioma di un pueblo no mester ta solamente ankrá riba papel, den spichnan polítiko bunita, den biahamentu rònt mundo, mièntras ku nos ta eksperenshá un buraku grandi ku tur dia ta kresiendo entre e balornan fundamental i nos realidat. No ta biba e balornan aki, no ta defendé ni mantené e balornan i no ta tradusí nan den maneho pa asina hasi hustisia na esnan ku ta biba i traha aki na Boneiru.

Derechonan fundamental no ta un fabor di un gobièrnu i sigur no ta un regalo ku ta bin di su mes serka abo i komunidat. Nan por eksistí solamente ora e pueblo kompleto lucha i defendé nan. Liberashon di sklabitut a bin pasobra lidernan manera Tula I Cathalina Martis Janga a lanta para i bisa ta basta. E bario Mundo Nobo, awe Tera Còrá a nase pasobra famianan no a sigui soportá opreshon den Rincon i a sali bai. Tur paisnan den Mundo Oksidental for di Alaska te na e punta abou di Argentinia awe ta gosa di libertat total, esta indpendensia, pasobra nan pueblo a lucha pe. Meskos ku tur e islanan independiente den Caribe. I esnan ku te awe ta bou di atministrashon i dominio di otro ta pasobra e pueblo a pèrdè su espíritu di lucha i defendé loke ta su derechonan i a akseptá e situashon ku e ta den komo normal.

Si pueblo no ta defendé su derechonan, esakinan lo disparsé. I si un pueblo no ta eksisgí su derechonan, lo nenga e pueblo esakinan.Mira lesa i skucha kiko ta pasando na Ulanda, na Merka ku e pueblo kada biaha di nobo tin ku lanta para ora ke kita su derechonan òf hasta ora ta menasá di kita esakinan. Na Boneiru, Saba i Statia, siendo parti integral diUlanda, stukturalmente nos tin di haber ku trato desigual, deskriminashon i derechonan ku a keda atras i ku derechonan ta ser nengá na nos. Pasobra promesanan riba papel òf den spichnan polítiko sin ehekushon ta gritunan bashí populista. I si nos no lanta para defendé nos balornan nos mes, ningun otro, Nashonnan Uní tampoko lo por hasiele i nos ta pèrdè nan. Esei ta e realidat amargo i trágiko di un pueblo ku a pèrdè su espiritu di lucha. Boso mes por realisá ku sindikalismo a lanta para huntu ku tur trahadó den kuido i ta eksigiendo pa nos haña e mesun trato pa loke ta kondishonnan laboral. Nos trahadónan den kuido ta traha bou di mesun sirkumstansia i hasta mas pisá ku nan koleganan na Ulanda. Nan tin e mesun funshon i mesun diploma. Pues kon bo ta splika e desigualdat i deskriminashon. Na Ulanda for di 1997 pa protehá e trahadó su salú i duné mas tempu pa ta ku su famia, nukleo di un komunidat sano a pone komo norma maksimal 36 ora di trabou pa siman. Nos trahadónan aki na Boneiru meresé mesun protekshon di nan salú i mas tempu pa ta ku nan famia. Aki tambe e keda sin bai trabou pa motibu di preshon di trabou, malesa di strès i sirkumstansinan di klima hopi kayente ta indiká ku no por sigui traha komo norma mas 40 ora pa siman sino mester redusí esaki na 36 ora. Aki tambe e trahadó meresé di mas tempu pa pasa ku su famia, voral su yunan.

E pregunta ta awe, na unda e komunidat a keda. Na unda tur e partidonan polítiko ku otro aña ta bin buska voto serka e mesun trahadónan i nan famia a keda. Na unda e solidaridat sindikal ta. Dikon dunadónan di trabou ku si a apliká 36 ora no ta sali públikamente i  sostené e lucha. Na unda Iglesia Katóliko ku nan papa a skirbi e dokumento Dignitas Humanas a keda i na unda e otro organisashonnan spiritual ku tambe ta boga pa dignidat humano a keda. Nan tambe komo parti integral di e pueblo aki mester lanta para i sostené trato igual i dignidat. Hopi importante, na unda nos 9 representante di pueblo den Konseho Insular a keda. Nan kietut i silensio. no tin otro interpretashon ku nan ta di akuerdo i ta  akseptá desigualdat entre nan pueblo i esnan den Oropa. Nan tambe mester alsa nan bos pa mèldu irregularidat pa e no bira normal i kustumber. Nan tambe sa ku derechonan no ta ser partí komo regalo i ku mester eksigí nan, defendé nan i mantené nan. Nos mester traha huntu na un kultura kaminda e derechonan aki t’ei i ku mester mantené nan. Sindikalismo i AFBW di Boneiru, SUPLUA di Saba i ALL FOR ONE di Statia huntu ku dunadónan di trabou den kuido a traha huntu i lo lucha huntu pa eksigí i defendé e derecho pa trato igual pa tur trahadó den kuido riba e tres islanan Saba, Statia i Boneiru. I nos lo no drumi te ora e trato igual aki bira e realidat. Den e konteksto aki mi kier sita Dr. Martin Luther King Jr.: “I have a dream that one day this nation will rise up and live out the true meaning of its creed: We hold these truths to be self‑evident, that all men are created equal “. Hasi esfuerso tradusi’é den bo idioma maternal pa bo sintiele den bo alma i kurason. Felis siman.

FUENTE: NORWIN NÒCHI WILLEM, KONSEHERO USIBO/LIVE99FM

Written by Redakshon

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

GIPHY App Key not set. Please check settings

E PROMÉ SIMAN DI SÈPTÈMBER A KUMINSÁ KU UN TAYER RIBA DIA DI PRENSA PA ILUSTRÁ KU PRENSA  TIN E RESPONSABILIDAT